“Strukturacija, jezična djelatnost,
diskurs i dalje”
8. – 10. travnja 2016.
Filozofski fakultet
Sveučilište u Zagrebu
Treći međunarodni frankofoni kongres Odsjeka za romanistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održat će se 2016. godine kada se obilježava stogodišnjica objavljivanja djela Tečaj opće lingvistike Ferdinanda de Saussurea (1857. – 1913.), ključnoga polazišta suvremenih istraživanja o jeziku.
Jezična se djelatnost sastoji od značenjskih cjelina koje obuhvaćaju različite semiotičke postupke u službi komunikacije i izražavanja unutar neke jezične zajednice. Jezični sustav i jezična realizacija odražavaju dvojaku bit jezične djelatnosti objedinjene u sintagmi govorni jezik. Govorni jezik je jedna od osnovnih odlika ljudskoga bića. Zbog toga je nužno istraživati ga u sklopu strukturiranja različitih sredstava kojima raspolažu sudionici komunikacije. No viševrsne odlike jezične djelatnosti ostale bi nedokučive i zbrkane bez principa klasifikacije koji jamči kompaktnost strukture jezika kao arbitrarnoga jezičnog sustava, samosvojnog i samodostatnog, jer uspijeva opstati čak i kad se njime ne koristimo.
Stalna i globalizirajuća strukturacija sredstava govorno-jezičnog izraza u komunikaciji ne može se svesti na puki jezični sustav. Riječ je o složenoj strukturi koja uvijek funkcionira kao cjelina, koja se neprestano strukturira i nadvladava samu sebe: „strukturirajući elementi (svi postupci u komunikaciji) nisu uvijek nužno prisutni na istoj razini (Guberina 1913. – 2005.; 2003: 401) “.
Govorno-jezične manifestacije okupljaju različite semiotičke postupke i činjenice. Uz višeslojni oblik izraza i sadržaj je višeslojan jer se odnosi na dimenzije vezane uz strukturiranje diskursa. Polazišna je dimenzija semantičke naravi, temeljni sadržaj (contenu de base), a druga je pragmatička čiji sadržaj bismo mogli definirati kao suiskazivateljev (subjekt koji tumači iskaz) odgovor na zamišljeno pitanje: Zašto mi govornik to uopće govori, zašto upravo ovdje i sada? No nije riječ o strogoj podjeli: između te dvije dimenzije nailazimo na modalnu dimenziju podudaranja sa stvarnim okolnostima, odnosno problem vrijednosti iskaza kao čina na kojoj se temelji njegovo tumačenje.
Višedimenzionalna, segmentalna i suprasegmentalna, linearna i nelinearna narav govorno-jezičnog izraza temelji se na istodobnom odvijanju više dimenzija sadržaja (referencijalni sadržaj, odnos iskazivatelja prema sadržaju iskaza, odnos iskazivatelja prema komunikacijskoj situaciji i suiskazivatelju) te raznovrsnih modaliteta izražavanja (verbalni, akustički, vizualni itd.). Svako interpretiranje diskursa proizlazi iz složenosti iskaza kako na planu izraza tako i na planu sadržaja. Stoga je ono nužno višedimenzionalno, budući da, osim semantičkih, njegova pragmatička svojstva proistječu iz višeslojnog iskaza – diskursa. Tako je svako interpretiranje u neprestanom procesu strukturacije.
Pojam diskursa, za čiju je afirmaciju u jezikoslovnim istraživanjima francuskoga izričaja zaslužan Gustave Guillaume (1883. – 1960.) postao je ključan u kontekstu lingvističkih strujanja temeljenih na problematici iskazivanja i pragmatike iskaza. Diskurs je rezultat strukturiranja govornoga jezika i predstavlja govorno-jezičnu realizaciju. Stoga je očita jezična realizacija strukturalna cjelina koja je u isti mah društvena i individualna, a ne tek zbroj zasebnih manifestacija u Saussureovu smislu.
Struktura govornoga jezika višedimenzionalna je i dinamična pojava kako na razini oblika izraza tako i na razini sadržaja. Istodobno se očituje na horizontalnoj i na vertikalnoj osi govorno-jezičnoga izraza. Riječ je dakle o strukturirajućoj strukturi (structure structurante) u oblikovanju ovisno o komunikaciji koja se odvija usmeno ili pismeno. Jezik je društvena pojava koja osigurava strukturu društvenih potreba jezične realizacije u usmenom ili pisanom obliku. Pisani diskurs ostvaruje se kroz transponiranje govornoga jezika u pisani medij. Struktura jezičnog sustava uvijek se iznova stvara i obogaćuje samoostvarenjem. Dinamična i globalizirajuća struktura (structure globalisante) govorne realizacije je i nelinearna – istodobno je i horizontalna i vertikalna. Tako jedna te ista rečenica ima posve različita značenja u sklopu različitih diskurzivnih strukturacija.
Situacija, kontekst i iskazivateljski suodnosi tijela u komunikaciji neprestano se mijenjaju. Svaka pojedinačna realizacija jezičnoga sustava pretpostavlja dijalog i samim time je društvena činjenica, stoga svaki diskurs pretpostavlja organizaciju kako na međurečeničnoj, tako i na nadrečeni čnoj razini. Strukturacija diskursa pokreće niz različitih struktura koje izlaze iz okvira rečenice. Iskaz sastavljen od jedne riječi i jedne geste može tvoriti diskurs, ako je u skladu s pravilima govorno-jezične zajednice u situaciji iskazivanja.
Ukratko, struktura se uvijek iznova stvara i mijenja kroz strukturaciju jezika u diskursu. Svaka je strukturacija u isti mah ostvarenje, prevladavanje i razvoj strukture.
S obzirom na širinu postavljenih koncepata: strukturacija, jezična djelatnost, jezik, diskurs, očekujemo priloge koji bi ponudili različita viđenja i interpretaciju problematike u svjetlu frankofonoga jezičnog izričaja te praktična razmatranja govorno-jezičnih manifestacija u svim njihovim oblicima.
Osobito su dobrodošli radovi koji navedenim konceptima pristupaju sa stajališta kontrastivne analize. Pozivaju se i studenti (diplomanti?) da svojim izlaganjem na relevantnu temu u okvirima niže navedenih smjerova istraživanja sudjeluju na kongresu. Prihvaćamo radove koji bi ovu problematiku osvijetlili iz perspektive jedne discipline, ali i pluridisciplinarna istraživanja s težištem na sljedećim područjima:
- Jezikoslovlje:
pristup temeljen na francuskoj lingvistici (fonetika, sintaksa, semantika, pragmatika, leksikologija, sociolingvistika, analiza diskursa, problematika iskaza i iskazivanja):
– postavke djela Tečaj opće lingvistike i njegovo nasljeđe u suvremenim jezikoslovnim istraživanjima
– kontrastivna istraživanja, istraživanja u kontekstu
– formalna sredstva jezičnoga izraza i višeslojnost sredstava iskazivanja
– iskazivatelj u odnosu na jezični sustav i na jezičnu realizaciju; pragmatički aspekt subjektivnosti u jeziku
– heterogenost značenja u diskurzivnim pojavama; metaforičnost; gnomatski izrazi, poslovice i stereotipizirane strukture; polisemije, metafore i analogije; pragmatički aspekti vremenskih referencija
– postupci konstrukcija iskazivanja na jezičnoj i na diskurzivnoj razini
– kognitivna istraživanja: figure između jezika i diskursa; kognitivne figure i aktivnosti
– diskurzivne strukture, sintaktičkih varijacija
– dvojezičnost, diglosija, višejezičnost i jezično osvješćivanje
- Didaktika
– društveni i osobni identitet: izazovi globalizacije; višejezičnost i globalizacija
– mobilnost – dodiri jezika, pojedinaca i kultura
– osobne i društvene predodžbe o jeziku
– diskurs i interakcija u nastavi francuskog kao stranog jezika, diskurs nastavnika, diskurs učenika; interakcijska sociolingvistika; evaluacija diskurzivne kompetencije
– FOU (francuski za akademske potrebe) – oblikovati diskurs na akademskoj razini
– učenik između zahtjeva, potreba i jezičnih kompetencija u francuskom jeziku u odnosu na zadane ciljeve
– komunikacijski običaj u nastavi francuskoga kao stranoga jezika, komunikacija i strategije poučavanja i učenja francuskoga jezika
- Prevođenje
– riječ, značenjska jedinica, tekst, diskurs: što prevoditi?
– prevoditelj, kulturalni posredovatelj: posredovatelj jezika-kulture u strukturaciji diskursa
– kad se diskurs (de)strukturira: prenijeti elemente (de)strukturacije
– prijenos strukture teksta: izobličujuće sile i strategije otpora tim tendencijama
– podložnost elementima strukturacije: kad struktura postane prepreka
– strukture i stereotipi – usvojiti ili prilagoditi?
– diskurzivne figure: u potrazi za ekvivalencijama
– interpretacija živoga govora: pristupi različitim modalitetima izraza
– tumač i biće komunikacije
- Teorija književnosti
– čemu služi pojam strukture?
– pisanje diskursa – diskurs pisanja
– Genette, Barthes, Foucault
– Derrida: kritika i onkraj kritike
– ekonomija književnoga diskursa
– svijet jezika i struktura književnoga teksta
UVJETI PRIJAVE
Prijave se zaprimaju na francuskome jeziku putem obrasca u elektroničkom obliku dostupnom ovdje (https://francontraste.ffzg.unizg.hr/2016/).
Važni datumi
Krajnji rok predaje: 19. listopada 2015.
Obavijest o prihvaćanju rada: 23. studenog 2015.
Trajanje kongresa: 8. – 10. travnja 2015.
Mjesto održavanja: Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Ivana Lučića 3, 10 000 Zagreb
Detaljni program Kongresa bit će podijeljen sudionicima u ožujku 2016.
Radni jezik kongresa: sva izlaganja održavat će se na francuskome jeziku
Objavljivanje zbornika radova: znanstveni odbor ocijenit (odabrat) će radove za zbornik koji će biti objavljen 2017. godine
Cijena sudjelovanja: 80 €; za studente: 30 €.
Službene stranice kongresa: https://francontraste.ffzg.unizg.hr/2016/
Kontakt: za sva moguća pitanja, obratite nam se na sljedeću elektroničku adresu: francontraste@ffzg.hr
