UI uči statistikom, čovjek društvenom interakcijom i iskustvom: koje su implikacije ove činjenice za teoriju jezičnog usvajanja? U didaktičkom smislu postavlja se pitanje kako služeći se novim tehnologijama poučavati, prenositi i popularizirati složene koncepte i prakse različitim publikama. Na koji način poučavanje i učenje jezika mogu imati koristi od UI, koja pruža čovjeku ubrzani statistički uvid na raspolaganje? Nastavnik postaje vodič koji pomaže učenicima da se snalaze u obilju informacija dostupnih na mreži razvijajući pritom kritičko mišljenje, sposobnost provjere izvora i odgovorne uporabe digitalnih alata, sve u cilju olakšavanja individualnog pristupa učenju.
Iz prevoditeljske perspektive potrebno je razmisliti o međukulturnom kolanju tehnoloških pojmova i praksi te o utjecaju terminoloških izbora na kolektivnu konceptualizaciju. UI i AOL podrazumijevaju suradnju čovjeka i stroja, pri čemu ljudska kompetencija ostaje ključna za osiguranje kvalitete, kreativnosti i etičnosti. Budućnost prevođenja počiva na sinergiji tehnologije i jezične stručnosti. Od prevoditelja se očekuje svladavanje nove ključne vještine: naknadne dorade i uređivanja strojnog prijevoda (post-editinga).
Na kraju, znanostima o književnosti otvara se put analizi tehnoloških imaginacija kroz fikcije, pripovijesti i diskurse koji anticipiraju, kritiziraju ili valoriziraju mjesto tehnologije u ljudskom životu. Može li UI utjecati na književne prakse i reprezentacije? Tehnologije više nisu ograničene na tehničke zadatke: one proizvode tekstove, oponašaju stilove i doprinose širenju djela. Koje je viđenje UI iz ugla književnosti? Kakve posljedice to ima na kritiku, stvaranje i prijenos?
Ovaj znanstveni skup želi biti prostor interdisciplinarnog dijaloga u koji su pozvani istraživači, nastavnici, prevoditelji, autori i književnici kako bi istražili filološke izazove konceptualnosti čovjeka pred tehnologijom.