Poziv na sudjelovanje


“Strukturacija, jezična djelatnost,
diskurs i dalje”

 

8. – 10. travnja 2016.

Filozofski fakultet

Sveučilište u Zagrebu

Treći međunarodni frankofoni kongres Odsjeka za romanistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održat će se 2016. godine kada se obilježava stogodišnjica objavljivanja djela Tečaj opće lingvistike Ferdinanda de Saussurea (1857. – 1913.), ključnoga polazišta suvremenih istraživanja o jeziku.

Jezična se djelatnost sastoji od značenjskih cjelina koje obuhvaćaju različite semiotičke postupke u službi komunikacije i izražavanja unutar neke jezične zajednice. Jezični sustav i jezična realizacija odražavaju dvojaku bit jezične djelatnosti objedinjene u sintagmi govorni jezik. Govorni jezik je jedna od osnovnih odlika ljudskoga bića. Zbog toga je nužno istraživati ga u sklopu strukturiranja različitih sredstava kojima raspolažu sudionici komunikacije. No viševrsne odlike jezične djelatnosti ostale bi nedokučive i zbrkane bez principa klasifikacije koji jamči kompaktnost strukture jezika kao arbitrarnoga jezičnog sustava, samosvojnog i samodostatnog, jer uspijeva opstati čak i kad se njime ne koristimo.

Stalna i globalizirajuća strukturacija sredstava govorno-jezičnog izraza u komunikaciji ne može se svesti na puki jezični sustav. Riječ je o složenoj strukturi koja uvijek funkcionira kao cjelina, koja se neprestano strukturira i nadvladava samu sebe: „strukturirajući elementi (svi postupci u komunikaciji) nisu uvijek nužno prisutni na istoj razini (Guberina 1913. – 2005.; 2003: 401) “.

Govorno-jezične manifestacije okupljaju različite semiotičke postupke i činjenice. Uz višeslojni oblik izraza i sadržaj je višeslojan jer se odnosi na dimenzije vezane uz strukturiranje diskursa. Polazišna je dimenzija semantičke naravi, temeljni sadržaj (contenu de base), a druga je pragmatička čiji sadržaj bismo mogli definirati kao suiskazivateljev (subjekt koji tumači iskaz) odgovor na zamišljeno pitanje: Zašto mi govornik to uopće govori, zašto upravo ovdje i sada? No nije riječ o strogoj podjeli: između te dvije dimenzije nailazimo na modalnu dimenziju podudaranja sa stvarnim okolnostima, odnosno problem vrijednosti iskaza kao čina na kojoj se temelji njegovo tumačenje.

Višedimenzionalna, segmentalna i suprasegmentalna, linearna i nelinearna narav govorno-jezičnog izraza temelji se na istodobnom odvijanju više dimenzija sadržaja (referencijalni sadržaj, odnos iskazivatelja prema sadržaju iskaza, odnos iskazivatelja prema komunikacijskoj situaciji i suiskazivatelju) te raznovrsnih modaliteta izražavanja (verbalni, akustički, vizualni itd.). Svako interpretiranje diskursa proizlazi iz složenosti iskaza kako na planu izraza tako i na planu sadržaja. Stoga je ono nužno višedimenzionalno, budući da, osim semantičkih, njegova pragmatička svojstva proistječu iz višeslojnog iskaza – diskursa. Tako je svako interpretiranje u neprestanom procesu strukturacije.

Pojam diskursa, za čiju je afirmaciju u jezikoslovnim istraživanjima francuskoga izričaja zaslužan Gustave Guillaume (1883. – 1960.) postao je ključan u kontekstu lingvističkih strujanja temeljenih na problematici iskazivanja i pragmatike iskaza. Diskurs je rezultat strukturiranja govornoga jezika i predstavlja govorno-jezičnu realizaciju. Stoga je očita jezična realizacija strukturalna cjelina koja je u isti mah društvena i individualna, a ne tek zbroj zasebnih manifestacija u Saussureovu smislu.

Struktura govornoga jezika višedimenzionalna je i dinamična pojava kako na razini oblika izraza tako i na razini sadržaja. Istodobno se očituje na horizontalnoj i na vertikalnoj osi govorno-jezičnoga izraza. Riječ je dakle o strukturirajućoj strukturi (structure structurante) u oblikovanju ovisno o komunikaciji koja se odvija usmeno ili pismeno. Jezik je društvena pojava koja osigurava strukturu društvenih potreba jezične realizacije u usmenom ili pisanom obliku. Pisani diskurs ostvaruje se kroz transponiranje govornoga jezika u pisani medij. Struktura jezičnog sustava uvijek se iznova stvara i obogaćuje samoostvarenjem. Dinamična i globalizirajuća struktura (structure globalisante) govorne realizacije je i nelinearna – istodobno je i horizontalna i vertikalna. Tako jedna te ista rečenica ima posve različita značenja u sklopu različitih diskurzivnih strukturacija.

Situacija, kontekst i iskazivateljski suodnosi tijela u komunikaciji neprestano se mijenjaju. Svaka pojedinačna realizacija jezičnoga sustava pretpostavlja dijalog i samim time je društvena činjenica, stoga svaki diskurs pretpostavlja organizaciju kako na međurečeničnoj, tako i  na nadrečeni čnoj razini. Strukturacija diskursa pokreće niz različitih struktura koje izlaze iz okvira rečenice. Iskaz sastavljen od jedne riječi i jedne geste može tvoriti diskurs, ako je u skladu s pravilima govorno-jezične zajednice u situaciji iskazivanja.

Ukratko, struktura se uvijek iznova stvara i mijenja kroz strukturaciju jezika u diskursu. Svaka je strukturacija u isti mah ostvarenje, prevladavanje i razvoj strukture.

S obzirom na širinu postavljenih koncepata: strukturacija, jezična djelatnost, jezik, diskurs, očekujemo priloge koji bi ponudili različita viđenja i interpretaciju problematike u svjetlu frankofonoga jezičnog izričaja te praktična razmatranja govorno-jezičnih manifestacija u svim njihovim oblicima.

Osobito su dobrodošli radovi koji navedenim konceptima pristupaju sa stajališta kontrastivne analize. Pozivaju se i studenti (diplomanti?) da svojim izlaganjem na relevantnu temu u okvirima niže navedenih smjerova istraživanja sudjeluju na kongresu. Prihvaćamo radove koji bi ovu problematiku osvijetlili iz perspektive jedne discipline, ali i pluridisciplinarna istraživanja s težištem na sljedećim područjima:

  1. Jezikoslovlje:

pristup temeljen na francuskoj lingvistici (fonetika, sintaksa, semantika, pragmatika, leksikologija, sociolingvistika, analiza diskursa, problematika iskaza i iskazivanja):

– postavke djela Tečaj opće lingvistike i njegovo nasljeđe u suvremenim jezikoslovnim istraživanjima

– kontrastivna istraživanja, istraživanja u kontekstu

– formalna sredstva jezičnoga izraza i višeslojnost sredstava iskazivanja

– iskazivatelj u odnosu na jezični sustav i na jezičnu realizaciju; pragmatički aspekt subjektivnosti u jeziku

– heterogenost značenja u diskurzivnim pojavama; metaforičnost; gnomatski izrazi, poslovice i stereotipizirane strukture; polisemije, metafore i analogije; pragmatički aspekti vremenskih referencija

– postupci konstrukcija iskazivanja na jezičnoj i na diskurzivnoj razini

– kognitivna istraživanja: figure između jezika i diskursa; kognitivne figure i aktivnosti

– diskurzivne strukture, sintaktičkih varijacija

– dvojezičnost, diglosija, višejezičnost i jezično osvješćivanje

 

  1. Didaktika

– društveni i osobni identitet: izazovi globalizacije; višejezičnost i globalizacija

– mobilnost – dodiri jezika, pojedinaca i kultura

– osobne i društvene predodžbe o jeziku

– diskurs i interakcija u nastavi francuskog kao stranog jezika, diskurs nastavnika, diskurs učenika; interakcijska sociolingvistika; evaluacija diskurzivne kompetencije

– FOU (francuski za akademske potrebe) – oblikovati diskurs na akademskoj razini

– učenik između zahtjeva, potreba i jezičnih kompetencija u francuskom jeziku u odnosu na zadane ciljeve

– komunikacijski običaj u nastavi francuskoga kao stranoga jezika, komunikacija i strategije poučavanja i učenja francuskoga jezika

 

  1. Prevođenje

– riječ, značenjska jedinica, tekst, diskurs: što prevoditi?

– prevoditelj, kulturalni posredovatelj: posredovatelj jezika-kulture u strukturaciji diskursa

– kad se diskurs (de)strukturira: prenijeti elemente (de)strukturacije

– prijenos strukture teksta: izobličujuće sile i strategije otpora tim tendencijama

– podložnost elementima strukturacije: kad struktura postane prepreka

– strukture i stereotipi – usvojiti ili prilagoditi?

– diskurzivne figure: u potrazi za ekvivalencijama

– interpretacija živoga govora: pristupi različitim modalitetima izraza

– tumač i biće komunikacije

 

  1. Teorija književnosti

– čemu služi pojam strukture?

– pisanje diskursa – diskurs pisanja

– Genette, Barthes, Foucault

– Derrida: kritika i onkraj kritike

– ekonomija književnoga diskursa

– svijet jezika i struktura književnoga teksta

 

UVJETI PRIJAVE

Prijave se zaprimaju na francuskome jeziku putem obrasca u elektroničkom obliku dostupnom ovdje (http://francontraste.ffzg.unizg.hr/).

Važni datumi

Krajnji rok predaje: 19. listopada 2015.

Obavijest o prihvaćanju rada: 23. studenog 2015.

Trajanje kongresa: 8. – 10. travnja 2015.

Mjesto održavanja: Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Ivana Lučića 3, 10 000 Zagreb

Detaljni program Kongresa bit će podijeljen sudionicima u ožujku 2016.

Radni jezik kongresa: sva izlaganja održavat će se na francuskome jeziku

Objavljivanje zbornika radova: znanstveni odbor ocijenit (odabrat) će radove za zbornik koji će biti objavljen 2017. godine

Cijena sudjelovanja: 80 €; za studente: 30 €.

Službene stranice kongresa: http://francontraste.ffzg.unizg.hr/

Kontakt: za sva moguća pitanja, obratite nam se na sljedeću elektroničku adresu: francontraste@ffzg.hr

Francontraste 2016