Francontraste 2023

Poziv na sudjelovanje

263 KB

U svakom povijesnom razdoblju postoje vizionari koji vide dalje i utiru putove za nove pravce. Tako je bilo i s Petrom Guberinom koji je prepoznao važnost konteksta i istaknuo njegovu ulogu kao  vrednotu govornoga jezika (1939). Naime, da bismo dokučili smisao iskaza, nije dostatno poznavati neki jezik. Jezično znanje omogućuje nam da oblikujemo tekst u usmenom ili pisanom obliku, no, za ispravno shvaćanje, tumačenje, analizu ili prijevod teksta valja uzeti u obzir izvanjezično znanje, kognitivni i situacijski kontekst, socio-afektivne i prostorno-vremenske odnose.

Dobar prevoditelj zna: prijevod pojedine riječi ovisi o kontekstu u kojem se pojavljuje (Vinay i Darbelnet, 1977: 4). Kontekst je jedan od presudnih čimbenika pri odabiru jezičnih jedinica i izvedbi diskurznih jedinica. Oni koji uče ini jezik a ne vode računa o kontekstu skloni su pogrešno zaključiti da je značenjska vrijednost jedinice u jeziku koji uče istovjetna vrijednosti koju ima u njihovom prvom ili drugom jeziku.

S obzirom na širinu tematskoga polja koje otvaraju pojmovi opojmljivanja, kontekstualizacije i diskursa, radujemo se prilozima koji će ponuditi najrazličitija viđenja i tumačenja složenoga francuskog izričaja, a napose radovima koji će osvijetliti navedene pojave iz supostavnoga očišta.

Cilj je ovoga projekta okupiti članove istraživačkih skupina Grammaire et contextualisation GReC (Gramatika i kontekstualizacija) koji se zanimaju za kognitivne i iskazne aspekte učenja i usvajanja jezika te za deskriptivna istraživanja (teorijska i praktična) koja supostavno opisuju francuski i druge jezike.

Stogodišnjica rođenja našeg dragog profesora Vojmira Vinje (1921-2007) dogodila se u izvanrednim okolnostima uvjetovanim pandemijom Covid-19 koja nas je primorala na mnoga ograničenja. Poštujući zdravstvene mjere, diskretno smo u srcima i sjećanju evocirali profesorove znanstvene, profesionalne i ljudske zasluge. Koristimo stoga znanstveni skup Francontraste 2023 kako bismo potaknuli sudionike da se uključe u rad sesije u čast stogodišnjice rođenja Vojmira Vinje.

Također potičemo i radove u čijem je žarištu problematika slušanja i govora kao i korekcija/remedijacija izgovora. Sluhom upravlja mozak, pa se slušna percepcija ne može svesti na stimuluse koje dohvaća uho. Slušna je percepcija, između ostaloga, višeosjetilna, multimodalna i proprioceptivna.

Verbotonalni pristup korekciji govora i slušanja podrazumijeva rad na učenikovu usmenom izražavanju restrukturiranjem moždanog upravljanja učenikove slušne percepcije kroz kontekstualizaciju njegovih poteškoća u odnosu na prvi jezik.